Dvorac Zrinsko Frankopanski
Nema pouzdanih podataka kada je izgrađen grad – kaštel Severin , ali sigurno jest da je nastao krajem 15. st. ili početkom 16. st. Prvi vlasnici grada Severina bili su Frankopani Tržački. Oporukom kneza Štefana Frankopanskog Ozaljskog iz 1572.g.vlastelinstvo severinsko prelazi u posjed sinova šurjaka Nikole Šubića Zrinskog, sigetskog junaka i njegove žene Katarine te sinova Jurja, Krste i Nikole. Nagodbom 1580.g. Severin je ustupljen Gašparu Frankopanu Tržačkom. U posjedu Frankopana ostaje sve do propasti Zrinsko-frankopanske urote 1671.g. Car Leopold darovnicom od 20. travnja 1682.g. Franji Oršiću daruje grad Severin. Dvorac Severin je više puta obnavljan, a današnji izgled dobio je 1803.g. prilikom obnove tadašnjeg vlasnika Ivana Oršića. Uz obnovu unutrašnjosti dvorca uređen je vrt, park, i zvjerinjak. U posjedu grofova Oršića grad Severin ostaje do1823.g. kada je prodan plemiću Ambrozu Vranyczanyju Dobrinoviću.
Pored dvorca nalazi se zaštićeni spomenik parkovne arhitekture – perivoj. Perivoj je uređen stepenasto u nekoliko razina i zasađen je rijetkim vrstama drveća kao što su crvena bukva, javor, čempres koji inače ne uspijeva u goranskim šumama i božikovina.
Među drvećem se nalazi ribnjak, a pokraj kapelice ostaci vodoskoka. Niz liticu na kojoj se nalazi dvorac uređene su staze za šetnju sve do Kupe.
Perivoj je 1966.g. proglašen spomenikom parkove arhitekture, površine je 6 ha te nadmorske visine 246 m.
Najzanimljiviji detalj uz ulaz u dvorac je vidikovac s kamenom šternom. Odatle se pruža lijep pogled na rijeku Kupu čiji tok vijuga uz livade i šume , a podno šumovite gorske kose Ravan preskakuje jaz u koritu na kojem se pjeni i buči probijajući se kanjonom.
Severinska večer
Svake godine prvu subotu u mjesecu rujnu održava se „Severinska večer“. Nit vodilja manifestacije jest adaptacija i uprizorenje jednog događaja iz bogate Severinske povijesti koji je nezaobilazno vezan uz dvorac Zrinsko- Frankopanski, kaštel čije zidine kriju mnoge zanimljivosti. Kada se takva povijesna priča obogati specifičnostima mjesta poput specijaliteta od vinove loze, domaćim tradicijskim kolačima i Miholjskim običajima, te toplim i nadasve srdačnim domaćinima rađa se jedinstvena priča.